Računala


1642

Francuz Blaise Pascal izrađuje mehaničku spravu za računanje (mehanički kalkulator) poznatu pod nazivom Pascaline koja može zbrajati i oduzimati.

1946

Završen je ENIAC, prvo elektroničko računalo


1947

U SAD u Bell Laboratories izumljen je tranzistor. Izumili su ga John Bardeen, Walter Brattain i William Shockley (kasnije dobitnici Nobelove nagrade).

1951

Na Manchester University proradilo je prvo komercijalno računalo First Ferranti MARK I.

1951

Počinje prodaja računala UNIVAC, prvog široko dostupnog komercijalnog računala.

1953

Počinje prodaja računala IBM 701. Ukupno je proizvedeno i prodano 19 komada.

1954

IBM proizvodi i prodaje računalo IBM 650. Proizvedeno je i prodano više od 1800 komada u razdoblju od osam godina.

1954

IBM objavljuje prvu inačicu programskog jezika of FORTRAN (engl. formula translator).

1955

John McCarthy sa sveučilišta Dartmouth College prvi put spominje umjetnu inteligenciju.

1955

Bell Labs konstruiraju prvo računalo s tranzistorima. Tranzistori su brži, manji, troše manje energije i manje se griju od elektronskih cijevi koje su se rabile do tada. Zbog toga su računala s tranzistorima brža i pouzdanija.

1955

ENIAC prestaje raditi. Procjenjuje se da je u svom životnom vijeku obavio više aritmetičkih operacija nego cijeli ljudski rod do tada.

1956

Računalo 305 RAMAC koje proizvodi IBM je prvo računalo s tvrdim magnetskim diskom.

1958

Robert Noyce (tvrtka Fairchild Semiconductor) i Jack Kilby (tvrtka Texas Instruments) razvijaju prvi integrirani krug i javno prikazuju njegov rad 12.09.1958.

1960

Objavljen je programski jezik COBOL (Common Business-Oriented Language).

1963

Doug Engelbart je izumio i patentirao prvog računalnog miša.

1963

Razvijena je norma ASCII (American Standard Code for Information Interchange) kako bi se olakšala razmjena podataka između računala.

1964

Na sveučilištu Dartmouth University John Kemeny i Thomas Kurtz razvili su programski jezik BASIC (Beginner's All-purpose Symbolic Instruction Language).

1965

Ted Nelson izmišlja naziv hypertext.

1965

Texas Instruments razvija TTL (transistor-transistor logic) vrstu integriranih krugova koji su našli široku uporabu u računalima.

1965

Gordon Moore objavljuje svoje opažanje da se broj tranzistora po prostornom palcu u integriranim krugovima udvostručuje svake godine. To je kasnije postalo poznato pod imenom Moore-ov zakon. U novije doba pod Moore-ov zakonom se smatra pravilo da se gustoća podataka udvostručuje svakih 18 mjeseci.

1967

IBM konstruira prvu disketu (engl. floppy disk).

1967

Razvijen je programski jezik LOGO poznat još i kao kornjačina grafika. Jezik je pogodan za prvi susret djece s računalom.

1968

Robert Noyce i Gordon Moore osnivaju tvrtku Intel Corporation.

1969

Tvrtka Control Data Corporation koju vodi Seymour Cray završava računalo CDC 7600 koje se smatra prvim superračunalom.

1969

Razvijen je operacijski sustav Unix (AT&T Bell Laboratories).

1969

Gary Starkweather u tvrtki Xerox konstruira prvi laserski pisač.

1969

Ministarstvo obrane SAD-a (U.S. Department of Defense) osniva računalnu mrežu ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network), preteču interneta.

1970

Intel objavljuje memorijski integrirani krug 1103 kapaciteta većeg od 1000 bita (prvi RAM).

1970

Utemeljen je istraživački centar Xerox Palo Alto Research Center (PARC) iz kog su potekle mnoge danas široko rasprostranjene računalne tehnologije.

1970

Tvrtka Centronics proizvodi prvi iglični (matrični) pisač (engl. dot matrix printer.).

1971

Počinju se proizvoditi disketni pogoni promjera 8 palaca (engl. 8" floppy diskette drive).

1971

U Xerox PARC razvojnom centru razvijen je prvi laserski pisač.

1971

Objavljen je programski jezik Pascal (autor Niklaus Wirth).

1971

Intel počinje isporuku prvog mikroprocesora 4004.

1972

Objavljen je programski jezik C (autor Dennis Ritchie, tvrtka Bell Labs).

1972

U SAD-u je izumljen optički disk (CD, compact disc).

1973

U istraživačkom centru PARC (Xerox Palo Alto Research Center) Robert Metcalfe konstruira računalnu mrežu Ethernet.

1973

Dr. Martin Cooperk u tvrtki Motorola konstruira prvi mobilni telefon (engl. cell phone).

1974

Mikroprocesor 8080 tvrtke Intel postaje prvi široko prihvaćen mikroprocesor.