Kapacitet apsorpcije slobodnih radikala kisika (eng. ORAC), antocijanini i vrijednosti elaginske kiseline
Zadnja istraživanja pokazala su da crne maline imaju izrazito visoke razine antioksidanata. Razina antioksidanata predstavlja sposobnost određene tvari da apsorbira slobodne radikale, u ovom slučaju slobodne radikale kisika koji mogu uzrokovati oštedenje DNK, promjene stanica, oksidaciju LDL kolesterola i prerano mentalno starenje. Konzumacija hrane bogate antioksida-ntima pomaže u prevenciji raka, srčanih bolesti, moždanog udara te mogude čak i Alzheimerove bolesti. U odnosu na ostalu hranu, crne maline imaju izrazito veliki kapacitet apsorpcije slobodnih radikala kisika te spadaju u hranu s najvedim količinama antocijanina. Antocijanini hrani poput crnih malina daju tamnu boju te je dokazano da imaju protuupalna i vazoprotektivna svojstva. Istraživanja antocijanine povezuju s poboljšanjem vida, boljim kardiovaskularnim zdravljem, boljim pamdenjem u starijoj dobi te smanjenim rizikom od hipertenzije.
Sjemenke crnog kima pronađene su u grobnici faraona Tutankamona, a tamo sigurno nisu završile slučajno. Ljekovitost crnog kima se spominje i u Bibliji te u Kuranu
Crni kim pomaže kod širokog spektra tegoba: kod probavnih smetnje, nadutosti, oslabljene jetre, migrene, raznih upala... Zatim pomaže u snižavanju temperature, kod gljivičnih, bakterijskih i virusnih infekcija, pospješuje proizvodnju mlijeka kod dojilja, regulira hormone, jača imunitet, pomaže kod kožnih oboljenja, ublažava simptome alergija, jača krvne žile itd.
Sjemenke crnog kima koriste se kao začin u Indiji, zemljama Bliskog Istoka, Egiptu, Turskoj i Bangladešu. Koriste se za pripremu jela od povrća, dekoriranje i aromatiziranje salata, kao i za dekoraciju kruha i jela od riže.
Često spominjani francuski paradoks podrazumijeva prilično obilnu i masnu prehranu Francuza, ali istovremeno bitno manju pojavnost bolesti srca i krvnih žila naspram drugih zemalja, posebno Amerike.
Sve je počelo 1990. godine kada je američki novinar Edward Dolnick prvi puta javno objavio ideje prof. dr. Jacquesa Richarda o mediteranskoj prehrani koja štiti zdravlje, kao i važnoj ulozi crnog vina koje se u mediteranskim zemljama, posebno u Francuskoj, tradicionalno konzumira uz objed.
Nakon toga su mnogi znanstvenici počeli istraživati mediteransku prehranu te sastojke namirnica koji bi objasnili ovaj fenomen. I tada je otkriven resveratrol, tvar iz crnog vina, koji štiti grožđe od plijesni. On se stvara u vedim količinama ukoliko je godina vlažna, pa više plijesni napada grožđe, a ukoliko je godina sušna i nema plijesni, stvara se manje resveratrola.